Dana, 14.11.2017. godine donator UNHCR u saradnji sa partnerom Hilfswerk Austria Interantional je u okviru projekta „Pružanje pomoći za održivost raseljenim licima i povratnicima i podrška UNHCR-a pri upravljanju podacima“ izvršio isporuku pomoći za ekonomsku održivost korisniku, Draganu Romčeviću, iz Bukovače u vidu samohodne motokosačice i motorne pile.
Svrha projekta je da kroz nabavku roba/sredstava korisnici Projekta (povratnici i raseljena lica) na području šest opština/gradova u BiH, kao i putem Interventog fonda UNHCR-a u ostalim opštinama/gradovima BiH kroz samozapošljavanje ostvare prihode i olakšaju integraciju/reintegraciju u sredinama u kojima žive.
Poslovna mapa Opštine Bosanski Petrovac od 2007. godine postala je sadržanija za PIRNAR – privrednim subjektom koji od osnivanja pa do danas bilježi konstantu razvoja.
Povećanje broja uposlenih, tehničko-tehnološke opremljenosti i produktivnosti, a od prije par mjeseci, i početak izgradnje nove proizvodne hale u poslovnoj zoni Gorinčani samo su neki od elemenata kojima uposleni to potvrđuju, predvođeni stručnim menadžmentom sa Sandijem Terzićem na čelu.
Izgradnjom i otvaranjem novog poslovnog prostora, sa što bolje urađenom infrastrukturom i drugim pogodnostima nastoji se obezbijediti bolji poslovni ambijent i kvalitetniji život u našoj Opštini.
U Domu kulture, dana 10.11.2017. godine, održana je tribina Nezavisne bosanskohercegovačke liste i predstavljena povelja političkog projekta u kojoj građani svih nacionalnosti, studenti, dijaspora, mladi ljudi, privrednici, nezavisni načelnici, pokušavaju stvoriti jednu alternativu za političku scenu BiH.
Tribinu s temom “Bosanskohercegovačka politika danas” vodili su predstavnici Liste: Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Starog Grada i predsjednik NBL, potpredsjednici Zlatko Hujić i Jusuf Arifagić, član predsjedništva NBL, Emir Salihović i profesor Rusmir Mahmutćehajić.
Skup je otvorio domaćin, načelnik Zlatko Hujić, pozdravivši brojne građane naše Opštine.
S lijeva na desno: Mirko Kecman, Zorica Kecman (Mirkova supruga), načelnik Zlatko Hujić
Biti dobar kosac oduvijek je bila stvar prestiža, a imati dobrog kosca bio je ponos svake kuće, tako da se u kosce išlo pjevajući, a samo najbolji među njima bio je kosidbaša, koji je predvodio kosce.
Ipak, današnja savremena tehnologija i strojevi zamijenili su stare, i potisnuli tradicionalne običaje ručne kosidbe trave, kosačka druženja i akcije, te ih pomalo gurnuli u zaborav.
Na sreću još uvijek ima ljudi koji ovom zanatu ne daju da izumre i nestane, a jedan od takvih je višestruki šampion u kosidbi, Petrovčanin, Mirko Kecman.
Njegova “kosačka” priča počinje prije 9 godina, u Smoljani, kada se organizovala “Prva kosa Grmeča” , a danas nakon 50 takmičenja održanih u svim zemljama bivše Jugoslavije, i oko 25 pobjeda, Kecman kaže da mu je najveći cilj da se tradicija košenja ručnom kosom očuva.